Dnevnik.hr KGZ
GRADSKA KNJIŽNICA - Starčevićev trg 6 Linkovi
Dnevnik.hr 50 books to read before you die
THE LORD OF THE RINGS by J.R.R. TOLKEN |
Pročitala Zoranićeve Planine. Sasvim ugodno štivo u prijevodu, naravno. Bacam se na Dnevnik Anne Frank, tko je pročitao, neka se javi i da koju dobru primjedbu. Otvorena sam za sve kritike i dojmove. Da ne bi ispalo da je ovo blog samo "o knjigama", ovo je i dnevnik. Oke, javni dnevnik. Ne volim čitati književne uratke u obliku dnevnika jer su preintimni. Ponekad ti osjećaji pisaca imaju preveliku efekt na nas i mi se poistovjećujemo s njima, zato, ne dnevnicima. Bila sam nedugo na dječjoj predstavi u ZKM-u, zapravo sam bila na generalnoj probi.Put oko svijeta za 80 dana, Jules Verne. Promatrala sam kako se stvara glumački materijal u svrhu zabave čovjeka. Vrlo poučno iskustvo. Nisam bila sama išla sam sa svojom kolegicom Ivanom i zabavile smo se. S njom je lako, ona je najrealističnija osoba koju ja poznajem. Kada sagriješi ne traži izlaz, kao svi, u drugima nego ponizno čeka posljedice. Vrlo je vedra i optimistična. Brzo smo se sprijateljile, poznajemo se tek godinu i pol dana i već se osjećam ko'da smo si sestre. Novu godinu sam dočekala u alkoholiziranom stanju i nije da se time ponosim. Stvarno se kajem radi toga. Nisam si odredila nikakve novogodišnje ciljeve u životu, da i jesam sumnjam da bi koji izvršila. Trenutno sam zaražena OneRepublicom i njigovom pjesmom All the Right Moves. Da, čitam Planine, Petra Zoranića. Pokušavam spojiti svjetsku beletristiku zajedno s domaćim klasicima, znamo da su Planine prvi hrvatski tiskani roman. Izvještaj o njima će biti najvjerojatnije u ponedjeljak, ne prije. Ova opsesija knjigama traje dugo jer su one moj život. U njima tražim spas od svega. Nije sramota čitati knjige, naprotiv. Opsežnost našega vokabulara ovisi o njima i one su esencijalne za ljepotu našeg duha. P.S. Ima li tko kakav savjet kako se obraniti od majčinske potrebe da svojoj kćeri smjesti nekog prijateljičinog sina? Emily Bronte - Wuthering Heights
Srednja sestra, Emily Bronte (1818-1848), napisala je samo jedan roman, ali su Orkanski visovi (1847) jedno od remek-djela engleske i svjetske književnosti. To je djelo snažne evokacije sure engleske prirode i ljudi koji u tom podneblju i sami postaju grubi, realistički, nesentimentalni. Orkanski visovi priča je o romantičnoj i tragičnoj ljubavi jednog nahoda i kćeri njegova dobročinitelja, to je strasna epopeja o čovjeku kojega razdiru snažni unutarnji porivi i koji u bezumnoj strasti u ime neuslišene ili neomogućene ljubavi sve podređuje osveti. Središnja je tema romana priča o Katarini i Heathcliffu i o rađanju jedne neobične, pomalo nestvarne, ali izuzetno strastvene ljubavi koju Katarina izdaje mijenjajući strast za građansku sigurnost. Ona uskoro umire,a Heathcliff ne može njenu izdaju preboljeti, ni oprostiti, jer je on biće kojim vladaju slijepi nagoni i zato smisao svog promašenog života traži u osveti svima onima koji su u bilo kakvoj vezi s njegovom jedinom ljubavi. Uvrijeđen i ponižen, on nikada ne zaboravlja ženu koju je ljubio i smatrao jedinim smislom svoga postojanja, ali njegova demonska narav i ne želi priznati granice između ljubavi i mržnje. Orkanski visovi roman je uzavrelih strasti ali i impresivna slika života engleske pokrajine prve polovice XIX stoljeća, prožeta dojmljivim prizorima društvenog života i klasnih sukoba u kojima se neprestano otkrivaju krajnosti. Sve to čak ni uz cijenu užasa, okrutnosti i mržnje ne može razoriti ljubav koja je besmrtna, pa ni uz cijenu jezivih priča i mračnih legendi koje se pričaju oko Orkanskih visova. Orkanske visove sam prvi put pročitala prošle godine. Knjiga me apsolutno oduševila jer u mrklom liku Heathcliffa leži ta neukrotiva strasti i ponos ,bez obzira na njegovo porijeklo, na koju sam osobno ljubomorna. Ta ljubav između njega i Katarine je vanzemaljska i teško je povjerovati da bi netko mogao nekoga tako istinski voliti i istovremeno toliko mržnje čuvati u sebi prema ostatku svijeta. Svoj primjerak romana Orkanski visovi jedva sam pronašla pretraživši gotovo sve antikvarijate u Zagrebu. Skoro pola godine sam tražila taj roman čije izdanje datira iz davne 1976., ali je ipak u zavidnom stanju. Gadi mi se iskorištavanje ovakvih klasika u današnjoj beletristici. "Pisci" današnjice stvaraju uvrnute motive ljubavi pretvarajući samu ljubav i iskrenost, vjernost, u perverznu igru riječi radi bolje zarade. Tražio sam i ubrzo našao tri nadgrobna kamena na padini do pustare. Srednji je već bio posivio i upola zarastao u vrijes; Lintonov je bio u skladu s njim samo po tome što mu je podnožje bilo obraslo u travu i mahovinu; Heatcliffov je bio još gori. Ostao sam neko vrijeme kraj njih pod onim blagim nebom, promatrao noćne leptire koji su letjeli između vrijesova i zvončića, slušao tihi povjetarac koji je blago čarlijao kroz travu, i čudio se kako je ikad itko mogao pomisliti da je posljednji san spavača pod tim mirnim komadićem zemlje nemiran. Nadam se da će vam se dopasti ovaj blog čija je svrha potaknuti ljude da se vrate knjigama. Internet i video zapisi su fina zamjena za knjige u 21. st, ali ponekad je lijepo uzeti knjigu u ruke, opipati joj korice i prolistati stranice. Možda se nađe nešto zanimljivo, napose nisu one tiskane bez razloga. "50 books to read before you die " je popis knjiga koji se još uvijek sastavlja, da vidimo do koliko možemo stići. Posijetitelje ovog bloga se moli da ako pročitaju popis i vide da neka knjiga, koja po njima zaslužuje biti na ovome popisu,a to nije, neka u komentaru ostave naslov i autora te knjige pa ćemo je dodati na popis. Ostavite komentare i na knjige koje ste sami čitali. Nadam se da ću uspijeti u svome naumu i pored svih obaveza i lektire uspijet pročitat ovih 40-ak knjiga koje mi fale da mogu u miru umrijeti. Predlažem i vama da pročitate koju knjigu s popisa ako niste. Uz svjetske klasike čitajte i beletristiku današnjice, knjige o samopomoći, biografije svj. ličnosti, ali izbjegavajte meke uveze domaćih autobiografija kao i stranih. |